Jezici i nacionalizmi | jezici i nacionalizmi
serija regionalnih ekspertskih konferencija Jezici i nacionalizmi
krokodil, region, regionalna, jezici, prevodioci, podgorica, beograd, sarajevo, split,
14869
home,page-template,page-template-full_width,page-template-full_width-php,page,page-id-14869,ajax_fade,page_not_loaded,,qode-title-hidden,qode-theme-ver-10.1.1,wpb-js-composer js-comp-ver-5.0.1,vc_responsive

Suočeni s negativnim društvenim, kulturnim i ekonomskim posljedicama političkih manipulacija jezikom i aktualnih jezičnih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, mi, doljepotpisani, donosimo

DEKLARACIJU O ZAJEDNIČKOM JEZIKU

Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji upotrebljava zajednički jezik – odgovor je potvrdan.

Riječ je o zajedničkom standardnom jeziku policentričnog tipa – odnosno o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama – kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski, portugalski i mnogi drugi. Tu činjenicu potvrđuju štokavica kao zajednička dijalekatska osnovica standardnog jezika, omjer istoga spram različitoga u jeziku i posljedična međusobna razumljivost.

Korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika.

Inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava, poput korištenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama, nepotrebnih ”prevođenja” u administrativnoj upotrebi ili medijima, izmišljanja razlika gdje one ne postoje, birokratskih prisila, kao i cenzure (te nužno auto-cenzure), u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij etno-nacionalne pripadnosti i sredstvo dokazivanja političke lojalnosti.

Mi, potpisnici ove Deklaracije, smatramo da

  • činjenica postojanja zajedničkog policentričnog jezika ne dovodi u pitanje individualno pravo na iskazivanje pripadnosti različitim narodima, regijama ili državama;
  • svaka država, nacija, etno-nacionalna ili regionalna zajednica može slobodno i samostalno kodificirati svoju varijantu zajedničkog jezika;
  • sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika;
  • policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije najbliži stvarnoj upotrebi jezika;
  • činjenica da se radi o zajedničkom policentričnom standardnom jeziku ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi;
  • između standardnih varijanti policentričnog jezika postoje razlike u jezičnim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rječničkom blagu kao i na ostalim jezičnim razinama, što mogu pokazati i različite standardne varijante zajedničkog jezika na kojima će ova Deklaracija biti objavljena i korištena;
  • standardne, dijalekatske i individualne razlike ne opravdavaju nasilno institucionalno razdvajanje, već naprotiv, doprinose ogromnom bogatstvu zajedničkog jezika.

 

Stoga, mi, potpisnici ove Deklaracije, pozivamo na

  • ukidanje svih oblika jezične segregacije i jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama;
  • zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike štetnih praksi razdvajanja jezika;
  • prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti;
  • izbjegavanje nepotrebnih, besmislenih i skupih ”prevođenja” u sudskoj i administrativnoj praksi kao i sredstvima javnog informiranja;
  • slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti;
  • jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima;
  • slobodu dijalekatske i regionalne upotrebe;
  • i, konačno, slobodu ”miješanja”, uzajamnu otvorenost te prožimanje različitih oblika i izričaja zajedničkog jezika na sveopću korist svih njegovih govornika.

Konferencije

Centar za građansko obrazovanje (CGO), Udruga Kurs, Udruženje Krokodil i PEN Centar BiH predstavljaju seriju regionalnih ekspertskih konferencija 2016.

PODGORICA

21.-22. april

SPLIT

19.-20. maj

BEOGRAD

05.-06. oktobar

SARAJEVO

23.-24. novembar

Konferencija #1: Podgorica

21. i 22. april 2016.

Učestvovali su: Prof. dr Rajka Glušica (CG), Nađa Bobičić (CG), Balša Brković (CG), Bojan Glavašević (HR), Prof. dr Slavica Perović (CG), Prof. dr Josip Baotić (BiH)

Članica Radne grupe projekta “Jezici i nacionalizmi”: Božena Jelušić (CG)

Moderatorka: Prof. dr Hanka Vajzović (BiH)

Konferencija #2: Split

19. i 20. maj 2016.

Učestvovali su: Prof. dr Igor Lakić, Vladimir Arsenić, Sandra Zlotrg,
Dr. sc. Mate Kapović, Vladimir Matijanić, Dr. sc. Jagoda Granić

Članica Radne grupe projekta “Jezici i nacionalizmi”: Snježana Kordić

Moderator: Prof. dr Ranko Bugarski

Konferencija #1: Beograd

05. i 06. oktobar 2016.

Učestvovali su: Ksenija Rakočević (CG), Ivan Čolović (Sr), Boban Arsenijević (Sr), Ante Tomić (Hr) i Nikola Vučić (BiH)

Član Radne grupe projekta “Jezici i nacionalizmi”:  prof. dr Ranko Bugarski (Sr)

Moderatorka: Dr sc. Snježana Kordić (Hr)

img_7121

Konferencija #4: Sarajevo

23. i 24. novembar 2016.

Učestvovali su: Prof. dr Danijela Majstorović (BiH), Teofil Pančić (Sr), dr. sc. Snježana Kordić (Hr), dr. Nataša Jovović (CG), prof. dr. Nenad Veličković (BiH)

Članica Radne grupe projekta “Jezici i nacionalizmi”: Dr. sc. Hanka Vajzović (BiH)

Moderatorka: Božena Jelušić (CG)