Učesnici #2: Split

Prof. dr Ranko Bugarski, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu (u mirovini). Predavao je na mnogim sveučilištima u Evropi, SAD i Australiji. Bio je predsjednik Europskog lingvističkog društva i potpredsjednik Međunarodnog udruženja za primjenjenu lingvistiku. Član je Europske akademije znanosti i umjetnosti (Salzburg) i ekspert Savjeta Europe za regionalne i manjinske jezike (Strasbourg). Autor je preko dvadeset knjiga i velikog broja drugih radova iz anglistike, opće i primjenjene lingvistike i sociolingvistike, objavljenih u mnogim zemljama i na više jezika. U njegovu čast tiskana su tri zbornika radova, dva internacionalna i jedan koji su mu posvetili njegovi bivši postdiplomci.

Prof. dr Igor Lakić, izvanredni profesor na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Zaršio je studije engleskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao iz oblasti lingvistike. Usavršavao se na sveučilištima u Cambridgeu i Glasgowu. Bavi se analizom diskursa, analizom žanra, sintaksom engleskog jezika i sociolingvistikom. Objavio je knjige „Analiza žanra: diskurs jezika struke“ i „Diskurs, mediji, rat“, kao i poglavlja u nekoliko međunarodnih i domaćih monografija. U pripremi za štampu je udžbenik „Fonetika i fonologija engleskog jezika“, a urednik je više monografija i zbornika radova. Također je objavio veliki broj znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu. Sudjelovao je s izlaganjima na preko osamdeset domaćih i međunarodnih konferencija. Mentor je za magistarske radove i doktorske disertacije. Aktivan je u oblasti konsekutivnog i simultanog prevođenja. Bio je dekan Instituta za strane jezike (sada Filološkog fakulteta) Univerziteta Crne Gore od 2004. do 2012. godine i osnivač prevodilačkog studija na Institutu. Također je bio član Savjeta za opšte obrazovanje Crne Gore i član Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika. Predsjednik je Društva za primijenjenu lingvistiku Crne Gore i Udruženja konferencijskih prevodilaca Crne Gore i član Komiteta eksperata za regionalne i manjinske jezike u Savjetu Europe u Strasbourgu.

Sandra Zlotrg, diplomirala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na dvije studijske grupe: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnosti naroda BiH i Komparativna književnost. U Udruženju za jezik i kulturu Lingvisti radi kao lektorica i predavačica BHS jezika kao drugog/stranog. Vrši funkciju izvršne direktorice. Od 2011. godine aktivno radi na zagovaranju rodno osjetljivog jezika. S Jasminom Čaušević koautorica je priručnika Načini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima. Sudjelovala je kao stručna suradnica u uvođenju upotrebe rodno osjetljivog jezika u rad Parlamentarne skupštine BiH. Nedavno je s kolegicom Klaudijom Mlakić Vuković u ediciji magazina Školegijum Lektira narodu objavila školski pravopisni priručnik BHS jezika Principi prije pravila. Trenutno čeka termin za obranu magistarskog rada na temu Rod i upotreba jezika u žargonu.

Dr sc. Mate Kapović, izvanredni profesor na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Objavio je četiri autorske knjige i trideset osam znanstvenih članaka. Bavi se sociolingvistikom i jezičnom politikom, osim toga i poviješću jezika (indoeuropeistikom i slavistikom), dijalektologijom i akcentologijom. 2011. je objavio knjigu Čiji je jezik?, a uskoro se očekuje i izlazak knjige Jeziku je svejedno (s koautorima Anđelom Starčevićem i Daliborkom Sarić). Izvan struke je aktivan i kao lijevi politički aktivist.

Dr sc. Snježana Kordić, lingvistica koja je predavala petnaestak godina na fakultetima u Njemačkoj: u Frankfurtu, Bochumu, Münsteru i Berlinu. U Njemačkoj je i habilitirala 2002., a prethodno je završila postdiplomski studij lingvističke kroatistike i doktorirala 1993. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je bila i zaposlena na Odsjeku za kroatistiku od 1991. do 1995. Objavila je više znanstvenih knjiga koje su prevedene na engleski, njemački ili španjolski. Uz to je objavila i 150 drugih lingvističkih radova na raznim jezicima. Velik interes šire kulturne javnosti izazvala je njena posljednja knjiga Jezik i nacionalizam.

Vladimir Arsenić, magistrirao komparativnu književnost na Telavivskom sveučilištu. Redovni je kritičar internet portala E-novine i booksa.hr. Tekstove objavljivao i za Think tank, Beton, Quorum, Peščanik, bio mentor na projektu Criticize this!, a sa Srđanom Srdićem vodi Radionicu kreativnog pisanja Hila/Parobrod. Stalni je suradnik susreta Cum grano salis u Tuzli. Prevodi s engleskog i hebrejskog. S prijateljima uređuje književni časopis Ulaznica koji izlazi u Zrenjaninu. Podržava Tottenham Hotspur FC.

Dr sc. Jagoda Granić

Vladimir Matijanić, rođen 1972. godine u Splitu gde se već dvadesetak godina bavi novinarstvom. Novinarsku karijeru otpočeo je u Slobodnoj Dalmaciji u koju se vratio 2008. godine, a desetak godina radio je i u tjedniku Feral Tribune. K tome, redovno surađuje s raznim medijima. Uglavnom živi od novinskog pisanja i korištenja ovog jezika, kako god ga zvali.